Dolazak hladnijih dana često donosi neprijatne promene na koži. Dok jedni uživaju u zimskim temperaturama, drugi se suočavaju sa osećajem zatezanja, crvenilom, svrabom i perutanjem.
Ovi problemi posebno su izraženi kod osoba sa osetljivom kožom, kojoj je tokom zime potrebna dodatna pažnja i pravilno prilagođena nega.
Hladan vetar, niske temperature i suv vazduh u zagrejanim prostorijama mogu narušiti prirodnu zaštitnu barijeru kože. Kada ona izgubi sposobnost da zadržava dovoljno vlage, koža postaje suva, gruba i podložnija spoljašnjim iritacijama. Situaciju dodatno mogu pogoršati neodgovarajući kozmetički preparati, previše topla voda i agresivni tretmani.
Ipak, uz nekoliko jednostavnih promena svakodnevnih navika moguće je ublažiti neprijatne simptome i sačuvati zdrav izgled kože. Važno je razumeti šta joj tokom zime najviše smeta i kako joj pružiti odgovarajuću zaštitu.
Perutanje kože najčešće nastaje kada dođe do prekomernog gubitka vlage iz njenog površinskog sloja. Tokom zimskih meseci ovaj proces može biti izraženiji zbog kombinacije hladnog spoljašnjeg vazduha i grejanja koje dodatno smanjuje vlažnost u zatvorenim prostorijama.
Koža tada može postati gruba na dodir, zategnuta i sklona pojavi sitnih ljuspica, naročito na licu, rukama i nogama. Kod pojedinih osoba javljaju se i crvenilo, svrab ili peckanje prilikom nanošenja kozmetičkih preparata.
Iako je suvoća čest uzrok perutanja, važno je znati da slični simptomi mogu pratiti ekcem, kontaktni dermatitis i druga kožna oboljenja. Kada promene traju duže, ponavljaju se ili postaju sve izraženije, pregled dermatologa može pomoći da se utvrdi njihov pravi uzrok i preporuči odgovarajuća nega.
Pravovremeno prepoznavanje problema posebno je važno kod osoba koje imaju izrazito osetljivu kožu ili su ranije imale dermatološke tegobe. Na taj način moguće je izbeći korišćenje neodgovarajućih preparata koji bi dodatno pogoršali stanje.
Jedan od najboljih načina da se spreče perutanje i iritacije jeste redovna hidratacija. Tokom zime koža često zahteva bogatije preparate nego u toplijem delu godine, jer lagani losioni ne pružaju uvek dovoljnu zaštitu od isušivanja.
Prednost treba dati kremama koje sadrže sastojke poput glicerina, ceramida i hijaluronske kiseline, kao i preparatima koji pomažu u zadržavanju vlage.
Posebno je korisno nanositi hidratantnu kremu odmah nakon umivanja ili tuširanja, dok je koža još blago vlažna. Na taj način preparat pomaže da se postojeća vlaga duže zadrži u površinskim slojevima kože.
Osobe sa izrazito suvom kožom mogu imati korist od gušćih krema i masti, naročito na delovima koji su izloženi hladnoći.
Važno je da hidratacija postane svakodnevna navika, a ne samo povremeni korak kada se pojave prve ljuspice ili osećaj zatezanja.
Želja da koža uvek bude savršeno čista ponekad dovodi do preteranog korišćenja proizvoda za umivanje i čišćenje. Međutim, agresivni gelovi, sapuni i preparati sa alkoholom mogu dodatno narušiti njenu prirodnu zaštitnu barijeru.
Tokom zime posebno je važno birati blage proizvode bez dodatih mirisa i sastojaka koji izazivaju iritacije.
Umivanje mlakom vodom i nežnim sredstvom za čišćenje uglavnom je sasvim dovoljno za svakodnevnu higijenu lica. Nakon toga preporučuje se nanošenje odgovarajuće hidratantne kreme.
Poseban oprez potreban je kod pilinga. Iako mnogi pokušavaju da uklone perutanje intenzivnim pilingom, takav postupak može izazvati dodatno crvenilo i peckanje.
Kada je koža već nadražena, bolje je privremeno izbegavati mehaničke pilinge i jake kiseline, a prednost dati preparatima koji umiruju i hidriraju.
Dugo tuširanje vrućom vodom tokom hladnih dana mnogima predstavlja omiljeni način opuštanja. Ipak, ova navika može doprineti uklanjanju prirodnih masnoća sa površine kože i pogoršati postojeću suvoću.
Zato se preporučuje tuširanje mlakom vodom, u trajanju od približno pet do deset minuta.
Nakon kupanja kožu ne treba snažno trljati peškirom. Umesto toga, dovoljno je nežno je osušiti tapkanjem i odmah naneti hidratantni preparat.
Osim vode, značajan uticaj ima i vazduh u prostoru u kojem boravimo. Centralno grejanje često smanjuje vlažnost vazduha, zbog čega koža može postati suva čak i kada ne izlazimo napolje.
Ukoliko je vazduh u domu izrazito suv, ovlaživač može pomoći u održavanju prijatnijih uslova. Važno je redovno ga čistiti kako bi se sprečilo stvaranje buđi i drugih nečistoća.
Lice i šake najčešće su izloženi nepovoljnim vremenskim uslovima, zbog čega upravo na njima mnogi primećuju prve znake zimske suvoće.
Pre izlaska napolje korisno je naneti hidratantnu kremu koja odgovara tipu kože i pruža dodatnu zaštitu od gubitka vlage.
Za ruke se preporučuju bogatiji preparati, naročito nakon svakog pranja. Nošenje rukavica može pomoći u zaštiti od hladnog vetra i temperaturnih promena.
Ne treba zaboraviti ni usne, koje tokom zime često postaju suve i ispucale. Balzami bez dodatih mirisa i iritirajućih sastojaka mogu pomoći u očuvanju njihove mekoće.
Iako je sunce tokom zime manje intenzivno nego leti, zaštita od UV zračenja i dalje je važna. Zato dnevna rutina nege lica treba da uključuje i odgovarajući preparat sa zaštitnim faktorom.
Kada govorimo o nezi kože, najveća pažnja obično se posvećuje kremama, serumima i drugim kozmetičkim proizvodima. Ipak, pravilna ishrana takođe ima važnu ulogu u očuvanju njenog normalnog funkcionisanja.
Organizmu su svakodnevno potrebni proteini, zdrave masti, vitamini i minerali koji učestvuju u obnovi tkiva i održavanju zdravlja kože.
Posebno je značajan kolagen, protein koji predstavlja važan sastavni deo vezivnog tkiva i doprinosi čvrstini i elastičnosti kože. Njegova prirodna proizvodnja vremenom opada, dok na kvalitet kože utiču i drugi faktori, poput izlaganja sunčevom zračenju, pušenja i životnih navika.
Namirnice bogate proteinima, vitaminom C i drugim važnim nutrijentima doprinose normalnoj sintezi kolagena u organizmu. Riba, jaja, meso, mahunarke, citrusno voće i povrće mogu biti deo uravnotežene ishrane koja podržava opšte zdravlje.
Poslednjih godina sve je popularnija i upotreba suplemenata kolagena. Iako pojedina istraživanja ukazuju na moguće koristi za hidrataciju i elastičnost kože, rezultati nisu dovoljno ujednačeni da bi se suplementi smatrali neophodnim delom nege.
Važno je naglasiti da ni kolagen ni drugi dodaci ishrani ne mogu zameniti redovnu spoljašnju hidrataciju, naročito kada su u pitanju zimska suvoća i iritacije.
Jedna od najčešćih grešaka jeste korišćenje istih kozmetičkih proizvoda tokom cele godine, bez obzira na promene vremenskih uslova. Koži koja leti dobro reaguje na lagane teksture tokom zime može biti potrebna bogatija hidratantna krema.
Problem može predstavljati i istovremeno korišćenje previše aktivnih sastojaka, posebno retinoida, jakih kiselina i intenzivnih pilinga.
Kod osetljive kože važno je postepeno uvoditi nove proizvode i pratiti eventualne reakcije.
Takođe, ne treba zanemarivati dugotrajno crvenilo, svrab, bolne pukotine ili perutanje koje se ne smanjuje uprkos pravilnoj nezi. Ovakvi simptomi mogu ukazivati na stanje koje zahteva dermatološku procenu.
Najbolji rezultati obično se postižu jednostavnom, doslednom rutinom, bez nepotrebnog opterećivanja kože velikim brojem preparata.
Hladno vreme ne mora neizbežno značiti suvu, nadraženu i ispucalu kožu. Uz odgovarajuću negu moguće je značajno ublažiti perutanje, smanjiti osećaj zatezanja i pomoći koži da zadrži prirodnu zaštitnu funkciju.
Najvažnije je redovno koristiti hidratantne preparate, izbegavati agresivno čišćenje, ograničiti izlaganje vrućoj vodi i zaštititi lice i ruke od hladnoće.
Posebnu pažnju treba posvetiti izboru kozmetike koja odgovara individualnim potrebama, jer ono što prija jednom tipu kože ne mora odgovarati drugom.
Tajna lepe i negovane kože tokom zime nije u velikom broju skupih preparata, već u pravilnoj i doslednoj nezi. Kada joj pružimo dovoljno hidratacije, zaštite i pažnje, osetljiva koža može ostati mekša, prijatnija na dodir i manje podložna iritacijama čak i tokom najhladnijih dana.